DOZVOLJENA DNEVNA KOLIČINA SOLI: Iako neophodna organizmu, ne bi trebali prelaziti dozvoljenu dozu jer ovo su posljedice!

Za normalno funkcionisanje našeg organizma potrebno je unositi određenu količinu soli.


Dovoljna dnevna količina je 2 grama soli, a unesena dnevna količina ne bi trebala nikada prelaziti 5 grama. Za djecu vrijedi da im je potrebno i mnogo manje. Prosječan dnevni unos soli na našim prostorima je iznosi 11,6 grama, pri čemu žene unose 10,2 grama, a muškarci 13,3 grama. Kako procjenjuju stručnjaci, manji unos soli za samo 3 grama dnevno, a to je pola čajne žličice, smanjio broj infarkta miokarda između 1700 i 3500 slučajeva, a moždanoga udara između 2800 do 5500 slučajeva, čime bi se znatno smanjila i smrtnost od ovih teških bolesti. Manje od 10 posto populacije unosi preporučenu količinu soli, a čak 39 posto unosi više od 12 grama dnevno. To govori o navici pretjeranog soljenja hrane, ali i konzumiranja upravo onih proizvoda i namirnica koje sadrže sol.

Presoljeni hljeb i peciva


Hljeb i pekarski proizvodi najvažniji su izvor prekomjernoga unosa kuhinjske soli u populaciji. Istraživanje osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta pokazalo je da u hljebu ima preko 2 posto soli, što je više od udjela soli u kobasicama, pa to znači da u kilogramu hljeba ima do 20 grama soli. Još veći problem su djeca jer je udio soli u pecivima koja ona često jedu oko 3 posto pa i više. Prosječan unos kuhinjske soli kod djece je oko 9 grama, a gotovo 50 posto dolazi iz pekarskih proizvoda. Program smanjivanja kuhinjske soli može biti uspješan ako ima potporu prehrambene industrije, jer potrošači na taj način nesvjesno i neprimjetno unose manje kuhinjske soli.

Previše soli šteti zdravlju


Prekomjeran unos kuhinjske soli izravno je povezan s visinom krvnoga tlaka. Previše soli oštećuje krvne žile i pogoduje nastanku srčanih i bubrežnih bolesti, izravno je povezan s učestalošću moždanoga udara te je preduvjet za nastanak bubrežnih kamenaca, osteoporoze, čimbenik rizika za pretilost i neke vrste karcinoma, kao što su rak želuca i ždrijela. U našoj zemlji previsoki krvni tlak ima 37 posto populacije. Zabrinjavajuće je što u zadnja tri desetljeća učestalost ne pokazuje silazni trend, iako ih je moguće prevenirati smanjivanjem prekomjerne tjelesne mase, povećanjem tjelesne aktivnosti, prestankom pušenja i smanjivanjem prekomjernoga unosa kuhinjske soli.

Ograničiti unos natrija

4Preporuča se da unos kuhinjske soli bude manji od 5 g dnevno, što je jedna čajna žličica. S obzirom na to da se natrij ne nalazi samo u kuhinjskoj soli, već ga mogu sadržavati i brojni aditivi i pomoćne tvari koje se koriste u proizvodnji hrane, postoje i preporuke za unos natrija i one su manje od 2 g dnevno. Natrij je mineral koji nam je prijeko potreban za život i njegova koncetracija u organizmu vrlo je konstantna. Višak natrija organizam izbacuje mokraćom, njegove rezerve nalaze se u koštanom tkivu. Fiziološke uloge natrija uključuju regulaciju ukupne količine vode u organizmu, ulogu u regulaciji krvnog tlaka te ulogu vezanu uz mehanizme transporta u staničnim membranama. Iz tog razloga ga moramo unositi u orgnizam. S druge strane, prekomjeran unos natrija, odnosno soli, pogoduje visokom krvnom tlaku, pa se kao mjera prevencije obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti preporuča smanjiti unos soli.

Preporuke za smanjenje unosa soli


Ne dosoljavati hranu, konzumirati što manje grickalica, krekera, čipseva i sl.,
ograničiti konzumaciju instant juha i jela (jer sadrže pojačivač okusa, natrijev glutaminat, koji je pravi primjer spoja koji sadrži natrij, a nije kuhinjska sol), oprezno dodavati u jela soja sos i slične umake, čitati deklaracije kupovnih proizvoda kako bismo znali koliko soli sadrže. Posebno oprezni s unosom soli trebalju biti osobe koje pate od povišenog krvnog tlaka, srčani bolesnici i osobe s aterosklerozom,prenosi novi.ba!

Facebook Comments